Experience dizajn: paradoks ružnog dizajna
Andrei je bio očigledno iznerviran i prilično inspirisan da napiše jedan veoma kvalitetan esej na temu ružnog (interfejs) dizajna. Na samom početku citira riječi legendarnog Paula Randa koji je govorio da je javnost mnogo više familijarnija sa lošim, nego sa dobrim dizajnom. U suštini ljudi više preferiraju loš dizajn, jer to je ono sa čime (u čemu) žive.
Periodično se na mreži pojavi tekst u kome se veliča ružan interfejs dizajn, jer isti pobogu bolje prodaje proizvod. Autori istih tekstova će vas kao dokaz ove tvrdnje uputiti na eBay, Yahoo! ili Google. eBay svakako zauzima prvo mjesto u domenu ružnog, i kako Andrei kaže doživljaj kupca je realizovan tako da se kupac osjeća slobodno, kao na rasprodaji polovnih stvari u garaži. Da stvari budu crnje, MySpace, sajt novijeg datuma koji je prije par dana postao najposjećeniji sajt na Internetu, je takođe ružan ko’ lopov.
Pominjem svega ovoga dolazim u situaciju da obaram vlastiti stav iz teksta o tri primarna faktora uspješnog Web proizvoda, gdje sam kao treći faktor naveo upravo dizajn. Tu upravo nastaje paradoks. Mi interfejs i experience dizajneri težimo da svakim svojim radom iznenadimo, pomjerimo granice, napravimo nešto bolje. Takođe klijenti očekuju od nas da napravimo odličan posao. I onda shvatim da se dizajneri često ponašaju kao ljepši pol, odatle možda i izreka “dizajn primadona”. Poznata je teza da se žene dotjeruju zbog drugih žena, a ne muškaraca. Dizajneri isto tako često dizajniraju za druge dizajnere, umjesto za klijente, odnosno njihove potrošače. Ili kako kažu advertajzeri koji projekte dijele na dvije grupe: one koji se fokusiraju na kupce one koji se fokusiraju na nagradni žiri u Kanu.
I onda se u čitavu priču uključujuje experience design, odnosno dizajn doživljaja kupca. U želji da unaprijedimo doživljaj kupca, pokušavamo da stvari izmjenimo iz temelja i tu nastaje problem. Neke stvari je prosto nemoguće izmjeniti u datom trenutku i odlazi se u krajnost, kreira se “napucani” proizvod iz Voyagera koji je oku ugodan, ali potpuno neupotrebljiv, sa nažalost promašenim konceptom. To je problem finalnog outputa svih inovatora. Zanimljivo je pročitati tekst o doživljaju kupca u kompaniji Nokia, ali ono što mi se čini jeste da se u tekstu spominju modeli koji imaju nit modnog predmeta u dizajnu, ali ne i dovoljno dozu praktične upotrebljivosti, za razliku od nepravaziđenog Apple iPoda. Na kraju krajeva ono što se često zaboravlja, to je prokleti telefon.
17 July 2006 |
Dalibor 856 days ago
Hahha, koliko sam dugo sam cekao ovo.
Da, upravo si rekao nesto totalno tacno. Ebay gledam vec duuugo vremena i pitam se da li , Gospode, niko ne vidi koliko je taj sajt prevazidjen? Nije bitno! On donosi ogromnu zaradu.
Imam sledeci problem: cesto dolazim u situaciju da uradim za klijenta jako dobar interfejs, lep dizajn, a on zeli promene koje ce ga dovesti u klasu “ispod normalnog”; kako tezim da svaki moj sajt bude bolji od proslog, dolazim u situaciju da ili poslusam i uzmem pare ili krenem da odbijam da radim i ne uzmem pare. Da li da radim za mene ili za kupca?
Takodje, 90% posetioca ne bi uvidelo prednosti mog UI-ja nad standardnim resenjem; obozavam kada mi klijent kaze da mu se dizaj ne svidja a zapravo misli na odredjenu boju. Posle krene da nabraja zutu, crvenu i plavu na istom mestu.
Marko, sve je relativno. Tvoja tvrdnja (koju duboko podrzavam) je tacna u prvom slucaju, onda kada radimo za nas i jedno jako specificno trziste koje zna da ceni kvalitet. Basecamp nikada ne bi bio ono shto jeste da nema svog UI-ja i lakoce koriscvenja. Nemojte me terati da uradim alternativni interfejs BaseCampa, cisto da se vidi kako “ne bi” islo.
Siroke narodne mase, pocev od kuvarica do automehanicara, koji kupuje polovnjake sa Ebaya dizajn ne zanima. Niti ce ih zanimati. Jedan od mojih bliskih prijatelja je motomehanicar i provodi 6 sati dnevno uveche na ebay-u licitirajuci. Mislis li da mu je ikada kroz glavu prosla misao koja se odnosi na dizajn sajta? No way!
Sa druge strane, ja sve sto vidim posmatram kroz boju, oblik, svrhu i uticaj na ljude. Prica je daleko slozenija a nadam se da cu imati jednom priliku da detaljno izlozim svoj pogled na tipove dizajna i njihove “impulse” koji utichu na odredjen tip potrosaca.
Vladimir Kezic 855 days ago
Dalibore, vjerujem da smo svi mi bili bar sto puta u sličnoj situaciji vezano za mišljenje kllijenata o dizajnu.
Jednostavno nema druge nego ponašati se potpuno profesionalno i stajati iza svog rada.
Napraviti par dobrih primjera i dozvoliti klijentu da se odluči.
Nikako ne treba dopustiti njegove komentare tipa “A moglo bi ovo biti ove boje, ili …..”
Ja često ponovim svojim novim klijentima rečenicu “Vi ako hoćete takvu stranicu ja ću vam je snimiti na vaš laptop pa je vi gledajte, mi ne radimo dizajn za vas nego za vaše korisnike”
I da e bay je baš ružan :)
Dragan Babić 855 days ago
Klijentu je potrebno argumentima objasniti zašto si nešto uradio tako i tako. Ako i posle toga želi promenu “na svoju ruku”, onda odradiš, uzmeš keš i ćutiš. Ako ti je baš stalo do tog rada, u portfolio stavi svoju verziju i stvar završena.
Koliko sam samo tih situacija imao, definitivno mnogo više nego onih kada klijent nema potrebu da “popravlja” sam.
sinisa 855 days ago
Super clanak!
Mogu se sloziti sa svime navedenim, posebice mi je drago da si naveo myspace.com kao primjer ultra-loseg designa i ergonimije koji je ipak danas najposjecjeniji site na netu. Ako uzmemo u obzir da postoji jos najmanje desetak puno “boljih” social networking sajtova, stvari se stvarno cine nelogicnima :) Ali sta ces… Ista prica i sa ebay-om.
Primjeri myspace-a i ebay-a su specificni jer ih stvarno koriste teenageri, mehanicari i kuvarice – a njima stvarno nije bitan design nego informacija – cak im nije bitna ni nezgrapna prezentacija te iste informacije!
Zgodna analogija bi bila recimo jedna birtija “supa” u vasem mjestu koja nema apsolutno nista osim sterea sa kojeg se pusta najnovija mjuza i bas tamo dolaze svi super vruci komadi i sva vasa raja. Sigurno necete ici u super sredjeni kafic par metara dalje sjediti sami i izolirani od ostatka vaseg drustva i dobrog provoda. Otici cete u tu supu i interijer vam nece biti uopce bitan jer se dobro zabavljate uz neki minimum ponude.
Eto, tako ja to vidim…
I da, nazalost koristim myspace – redovito :( recimo da nekih 30% klikova zavrsava nekom greskom, nekom nedostupnom funkcijom BAS u to vrijeme ili nekom totalno pogresnom stranicom – frustrirajuce.
Marko Bijelić 855 days ago
>Siroke narodne mase, pocev od kuvarica do >automehanicara, koji kupuje polovnjake sa Ebaya dizajn ne >zanima. Niti ce ih >zanimati. Jedan od mojih bliskih prijatelja >je motomehanicar i provodi 6 sati dnevno >uveche na ebay-u licitirajuci. Mislis li da mu >je ikada kroz glavu prosla misao koja se >odnosi na dizajn sajta? No way!
Dalibor: Odlično što si pomenuo ovih 6 sati. To je baš jedna od specifičnosti interfejs dizajna u odnosu na ostale vrste dizajna. Interfejs je često potrebno projektovati tako da mase ljudi mogu satima da bulje u isti, što je jako teško izvesti. Ja kada gledam filmsku scenu drugi put (posebno u TV serijama), već vidim gomile rupa u režiji i umjetnickoj fotografija, jednostavno experience je fokusiran na to prvo gledanje. Bilbord kraj puta ima drugačiji experience da primiš poruku u par milisekundi dok prozujiš kolima kraj istog, itd. Interfejs dizajn ima konstatni doživljaj, konstatno da buljiš i interreaguješ (pjesnički: putuješ) kroz njega. I lično volim kada uradim interfejs koji mi je na svako sledeće gledanje sve bolji, a možda se na prvi utisak učini loš ili osrednji.
Sada, kada bi eBay imao bolji interfejs, koliko bi to u stvari bilo podsvjesno olakšanje za te milione ljudi koji profesionalno živote provede na eBayu. Ali opet, možda je opet ta logika da je eBay pijaca i da ugođaj mora da bude kao na svakom buvljaku. Bio bi jako zanimljiv i poprilično financijsi rizičan eksperiment kada bi se na eBay isprobao neki elegatniji i upotrebljivi interfejs, koliko bi ljudi zbrisalo u tom trenutku, jer bi izgubili pijačarski osjećaj. Opet, fenomen ružnog dizajna MySpacea govori u prilog ovom paradoksu.
>Sa druge strane, ja sve sto vidim >posmatram kroz boju, oblik, svrhu i uticaj >na ljude. Prica je daleko slozenija a nadam >se da cu imati jednom priliku da detaljno >izlozim svoj pogled na tipove dizajna i >njihove “impulse” koji utichu na odredjen >tip potrosaca.
Dalibor: Baš bih volio da čujem nešto na ovu temu, imaš kakve dobre linkove ili preporučenu literaturu :)
Vladimir & Dragan: Ja recimo zaista nisam imao tu čast da pretjerano radim direktno sa tipičnim klijentima zadnjih par godina, uglavnom ili sam imao art direktora iznad sebe ili sam radio za prekaljene profesionalce iz e-biznisa koji tačno znaju šta žele i kako žele, i onda tu nema problema da se radi sa takvim ljudima. Opet u svim slučajevima pokušavam da klijente što je moguće više uključim u proces i da im pokažem par ključnih milestone (kamen međaš) momenata. Znači koncept čitavog interfejsa u domenu informacione arhituture, te zatim prva verzija interfejsa sa vizuelnom dekoracijom. U suštini, želim da kažem da pokazujem na milestone dijelu kako se proces odvija, i u svakom trenutko možemo da se vratimo korak nazad i izmjenimo stvari, samim nisam bio u situacijama da klijent ispljuje kompletno finalno rješenje.
Opet gotovo je presudno znati prodati vlastiti dizajn (što Dragan kaže: Klijentu je potrebno argumentima objasniti zašto si nešto uradio tako i tako) i adekvatno analizirati klijenta u prvom ili drugom kontaktu, što zna biti malo teže ako se ne radi o face-to-face kontaktu, već virtuelnom.
Marko Bijelić 855 days ago
Siniša: Odlično sumirano. Upravo je ta nelogičnost da najveći igrači imaju nagori dizajn. Wtf, pitamo se svi? Taj primjer šupe i napucanog fenseraj kafića je dobra ilustracija, isto je recimo u PC industriji Apple i ostali proizvođači. Izgleda da je elegancije u suštini rezervisana za manji grupaciju potrošača, i logično zbog toga košta mnogo više. Ili recimo Zippo upaljač ili Channel No. 5 kao primjeri ekstremno dobrog dizajna.
E sada, moram malo pročakati priču oko mySpace kao su postali toliko ekstremno popularni, ček da li su i oni bili first-movers na tržištu slično eBayu, Yahoo!, Amazonu. Jedino je to logično objašnjenje prvi na tržištu sa dobrim konceptom.
sinisa 855 days ago
Marko sto je najzalosnije nisu bili prvi. Prvi poznati site te vrste je bio classmates.com i okupljao je milijune clanova AFAIK, ima nesto u wikipediji o tome…
No i mene zanima samo kako je myspace postao toliko popularan i sto kvragu uzrokuje toliku viralnost te platforme?
So, “ako dizajniras za mase, razmisljaj poput mase?” – super, ocekujem prvi contest jeftinog designa :)
Aljosa 855 days ago
moje je mišljenje da se tu zapravo ne radi o “dobrom ili lošem” u smislu “lijepog ili ružnog”. Kada se govori o dizajnu nečega čija je namjena tržišna, onda možemo govoriti jedino o “dobrom ili lošem” u smislu “zarađuje ili ne zarađuje”. To je sve. Ako u tom svijetu nešto “zarađuje”, onda je to “dobro”. Bi li to zarađivalo više kada bi izgledalo “ljepše” pitanje je koje se uglavnom ne postavlja toliko dugo dok prihodi rastu.
I ja sam puno razmišljao o o ružnom dizajnu kao o stvari koja u određenim uvjetima donosi novac. Uistinu je tako. Postoji veliki segment tržišta koji će se lako povezati upravo s takvim dizajnom – očito lošim, pogrešnim – onakvim kakvi su i oni. Ima to svoje zašto i zato, ali to je stvar za cijelu studijiu. Dovoljno je znati da dizajn proizvoda direktno ovisi o ciljanom tržištu, a ne o dizajneru i njegovim ukusima, željama i umjetničkim aspiracijama. Dizajn komercijalnog proizvoda je toliko dobar koliko je poslužio svrsi.
sinisa 855 days ago
Bravo Aljosa, zadnja tvoja recenica u biti govori sve, kratko i jasno.
Klupica na kojoj se mogu stisnuti tri super ribe i moja malenkost je puno bolji izbor od ultra mekane sofe vrhunskog dizajna u koju stanem samo ja … Tu vise dizajn nije bitan, jer dizajn same klupice zadovoljava svrhu, ma koliko on rudimentaran i “tvrd” bio – mozemo se drapati nas cetvero :)
Dalibor 855 days ago
Pa cek, dolazimo do svrhe marketinga; upravo nam ova struka omogucava da saznamo karakteristike proizvoda (servisa) i stimula kako bi smo mogli da da ga prodamo na odredjenom trzistu.
Zapravo, sasvim mi je normalno da prvo ispitam trziste, vidim sta se trazi, kakve karakteristike treba da ima itd; nelogicno mi je da ulozim novac u nesto sto nikome ne treba.
Zapravo, nasa vrednost je utoliko veca da ako uspemo da doprinesemo uspehu proizvoda, postujuci zadate specifikacije, kroz njegov vizuelnti identitet ili kvalitet.
Vladimir Kezic 855 days ago
Ja lično mislim da bit e baya nije design već korisnost, a ima i ta stvar da njih još ne pritišće konkurencija da bi razmišljali o dodatku vrijednosti tipa user interface.
Ali ipak trebali bi malo upotpuniti svoji reputaciju prvog, a to bi bila borba sa samim sobom :)
Marko Bijelić 855 days ago
>Uistinu je tako. Postoji veliki segment tržišta koji će se lako >povezati upravo s takvim dizajnom – očito lošim, pogrešnim – >onakvim kakvi su i oni. Ima to svoje zašto i zato, ali to je stvar >za cijelu studijiu.
Aljoša i ostali: Ako neko nabasa negdje na jednu ovakvu studiju, obavezno neka mi javi :)
>Dizajn komercijalnog proizvoda je toliko dobar >koliko je poslužio svrsi.
Aljoša: Izvrsno rečeno. Sada ono što je sigurno da prednost dizajna kao sredstva u tržišnoj borbi dolazi u konkuretnim uslovima. U suštini, monopolisti nemaju potrebu posebno da se bakću sa dizajnom. Ima zanimljiv slučaj sa NEXT sokovima iz Subotice, to mi je Goran Aničić pričao, da ih je čini mi se početkom ove godine kupila Coca Cola. Oni su strašno mnogo love trošili na dizajn ambalaže sokova i advertajzing, između ostalog dobilu su nekoliko veoma značajnih nagrada za dizajn boce, na tim nagradama su im se zasnivale neke advertajzing kampanje. Uprkos dizajnu, prodaja nije opravdala ulaganja i na kraju su došli u lošu financijsku situaciju, te ih je Coca Cola preuzela.
Iz iste industrije jedan drugi karakterističan primjer. Proguglajte malo, kako je izgledao originalni dizajn Pepsi Cole, bio je pljunuta kopija Coca Cole, sve sa logom sa fontom slično ispisanim kao Coca Cola. Tek negdje tamo u sedamdesetim kada im je došao da vodi marketing, napravljeni su bitne promjene u dizajnu ambalaže i samom brendingu, što je rezultovalo uspijehom.
>Zapravo, sasvim mi je normalno da prvo ispitam trziste, vidim >sta se trazi, kakve karakteristike treba da ima itd; nelogicno >mi je da ulozim novac u nesto sto nikome ne treba.
>Zapravo, nasa vrednost je utoliko veca da ako uspemo da >doprinesemo uspehu proizvoda, postujuci zadate >specifikacije, kroz njegov vizuelnti identitet ili kvalitet.
Dalibor: To je upravo to. Još dva odlična pasusa :) U suštini poznat je case strudy za onaj šugavi film Zone Zamfirova, prije koga je rađen jedan obiman i ozbiljan research šta bi to ljudi voljeli da vide, pa su napravili na osnovu rezultata studije isti.
E sada, ovdje dolazimo i do te odgovornosti dizajnera. U suštini kada bi se svi rukovodili zahtjevima tržišta, svi bi filmovi bili u stilu Zone Zamfirova, Mexičkih serija i bljutavih holivudskih teen filmića, Web bi bio u eBay fazonu, muzika bi bio turbo folk i onaj najbljuvatiji house. Opet, treba se pomiriti sa riječima Paula Randa i shvatiti da ljudi žive okruženi lošem dizajnom i da im je isti mnogo bliskiji. Konkurencija na tržištu vadi koliko toliko stvar.
>Ja lično mislim da bit e baya nije design već korisnost, a ima i >ta stvar da njih još ne pritišće konkurencija da bi razmišljali o >dodatku vrijednosti tipa user interface.
Vladimir: Interesatno je to da eBay nikada nije imao velikog direktnog konkurenta, u odnosu na ostale velike igrače. Ili prosto ti aukcijski sajtovi srednje veličine ne dolaze do izražaja zbog najveće pijace na svijetu i onda se shodno tržišnim zakonima fokusiraju na posebne niše, gdje pokušavaju da pobijede eBay.
nebojsa 814 days ago
seljacino
Marko Bijelić 814 days ago
Kome je namjenjena ova uvreda? Btw, vidim da si dosao preko Google pretrage za terminom “zone zamfirova”, ali ne vidim povod za ovakav nastup?
Istok Pavlović 739 days ago
Sve ima svoje. Mislim da Ebay ima odličan vizuelni identitet. Pogledajte recimo njihov logo. Totalno je prepun “grešaka”, slovo e je potpuno uništeno na primer. Ali logo je genijalan. Jer to je ono što eBay jeste. I sve to deluje jeftino, a poenta je – to je buvljak.
Internet biznis koji se fokusira na nagradu u Kanu a ne na potrošače je unapred osuđen na propast. Za Kansku nagradu mogu da konkurišu razne viralne kampanje, ali ne i matični Internet servisi. Kao što nagradu na Kanskom festivalu dobije npr. reklama za BMW, a NE projektant koji je osmislio volan, motor, menjač itd…
Estetika je čudna disciplina. Ono što je nekom lepo, drugom je ružno, itd. Siguran sam da velika većina ljudi na svetu smatra da je eBay lep – jer im je toliko puta uštedeo novac. Isto važi i za Amazon. Meni je recimo Amazon prelep, baš zato što sam pomoću njega došao do knjiga koje su mi učinile život lepšim.
Marko Bijelić 739 days ago
Lijepo rečeno :)
Goran Koljenšić 655 days ago
Nesto kao: http://jeftino.co.yu/ – mislim da sajt radi solidno vec neko vrijeme ;)